RECURSOS NATURAIS E MINERAIS
 

FAKULDADE RECURSOS NATURAIS E MINERAIS


 

DEPARTAMENTU GEOLOGIA
DEPARTAMENTU PETROLEO
DEPARTAMENTU MINAS
DEPARTAMENTU GEODESIA


UNIVERSIDADE ORIENTAL TIMOR LOROSA'E 
(UNITAL)
2019


Rekursu naturál sira Timor-Leste nian mak ne’ebé?

Definisaun ba “rekursu natural sira” iha Timor-Leste simples liu: mak petróliu, gás no minerál sira.
Bainhira ita koalia minerál sira, ita hakarak koalia kona-ba minerál metáliku (ouru, manganés, kobre no sira seluk tan) no naun-metáliku (rai-henek no fatuk). Tanba, ita iha petróliu, gás no iha indikasaun katak iha minerál oin-oin. Relasiona ho hirak ne’e, minerál sira, ita tenke halo servisu barak, maibé hanesan servisu ida ne’ebé sei husik hela ba tempu oin mai. Maske nune’e, ita konsentra liu ba prioridade balun ne’ebé ita define tiha ona maibé sei haree ba realidade no futuru Timor-Leste nian. Tanba, ita nia objetivu mak halo esplorasaun ba petróliu no gás ne’ebé iha tasi laran. Ida ne’e, la’o hela ona.
Kona-ba sira seluk tan (esplorasaun ba minerál sira) ne’e prosesu seluk ida, ne’ebé mós la’o hela ona, ita sei halo hela lei, maibé sei lori tempu ruma mak remata.

Relasiona ho petróliu no gás sá ida mak la’o hela?

Ita nia servisu, kona-ba jestaun ba esplorasaun petróliu no gás, ne’ebé sei dezenvolve iha frente oin-oin ho tempu hanesan. Ita kria hela instituisaun ne’ebé mak presiza, prepara rekursu umanu sira no prepara mós país ne’e rasik ba prosesu ida ne’e hotu.
Hahú husi rekursu umanu. Ita kria bolsa estudu no ita iha, agora daudauk, estudante timor oan hamutuk besik 160 iha fatin hotu-hotu iha mundu ne’e, hodi hasai kursu superiór no mestradu. Ida ne’e, hodi kapasita sira no, iha tempu hanesan, ita bele kapasita ita nia instituisaun sira ho ema sira ne’ebé mak iha koñesimentu diak liu iha matéria hirak ne’e, no atu dehan katak ita hanoin hela iha futuru nian. Ita mós investe barak liu iha formasaun ba sira ne’ebé mak agora daudauk servisu hela no ita halo negósiu hela kona-ba programa estájiu nian ba sira ne’ebé hetan esperiénsia ne’ebé mak presiza. Ho liafuan seluk, hakarak dehan dei’t katak, imi iha ona akordu ho empreza sira ne’ebé mak halo hela operasaun iha Timor-Leste, empreza petrolífera internasionál sira, no tuir akordu hirak ne’e, ita iha ita nia traballadór sira mak halo hela estájiu iha país oin-oin.
Relasiona ho kriasaun instituisaun sira, hafoin ita halo tiha estudu ba sá ida mak dezenvolve ona iha país sira seluk, ita to’o konkluzaun katak, diak liu fahe tiha área hirak ne’e – mak hanesan, entidade reguladora, podér operasionál sira no investigasaun labele kahur malu. Nune’e, ita kria tiha ona, ANP (Autoridade Nasionál Petróliu nian) hodi regula setór ne’e, no agora, ita atu kria kompañia Nasionál Petróliu nian hodi halo negósiu, nune’e mós Institutu Petrolojia nian (petróliu no jeolojia) hodi dezenvolve investigasaun. Sira ne’e mak hanesan instituisaun hirak ne’ebé, ita hanoin katak, presiza duni, no ita konsidera katak, diak liu sira idak-idak hala’o sira nia servisu mesak, maske, loos duni, tenke iha ligasaun ruma. Maibé ita separa dei’t funsaun sira.
Sé mak halo polítika mak Sekretaria Estadu ba Rekursu Naturál sira. Ita halo polítika, ita halo lei sira no iha tempu hanesan ita envolve mós sosiedade sivil liu husi konsulta públika, Ne’e katak, ita buka hela atu hetan sistema ida ne’ebé ekilibradu, efisiente no efikas hodi atu halo jestaun ba ita nia rekursu naturál sira. Nu’udar hateten tiha ona katak, ho atensaun espesiál ba petróliu no gás.